Glavna misija POU je da vlade učine otvorenijima i odgovornijima prema građanima. Drugim rečima, njen uspjeh u velikoj meri zavisi od građanskog prostora ili od osiguravanja uslova da se ljudi slobodno udružuju, okupljaju i komuniciraju kako bi oblikovali političke i društvene strukture oko sebe.
Po svojoj prirodi, građanski prostor je zasnovan na tri osnovne slobode – udruživanja, izražavanja i mirnog okupljanja. Ove slobode su sadržane u ustavima većine zemalja i sastavni su deo međunarodnog prava. Ipak, njihova realizacija – bez koje su aktivni građani i organizacije civilnog društva ograničeni u ostvarivanju svrhe POU da osiguraj bolje i inkluzivnije upravljanje – ostaje nepotpuna.
Prema podacima CIVICUS Monitora, samo 4% svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima su slobode udruživanja, izražavanja i mirnog okupljanja adekvatno zaštićene.
Države članice POU se bolje kotiraju od zemalja koje to nisu u pogledu stanja prostora za delovanje civilnog društvas. Ipak, ostaju izazovi. Uprkos obavezama koje ukazuju na suprotno, od 79 zemalja članica POU, samo 24% (19) ima otvoreni građanski prostor, dok je u 34% (27) prostor za delovanje sužen.
Imajući u vidu značaj zdravog građanskog prostora za ispunjenje svrhe POU, akcioni planovi POU trebaju sistematski uključiti obaveze koje su osmišljene da zaštite i prošire građanski prostor. Do sada, međutim, POU akcioni planovi ostaju nedovoljno iskorišćeni kao alati za obezbeđivanje učešća javnosti i civilnog društva u građanskom prostoru.
Bez osnaženog građanskog prostora, otvorena uprava nije moguća: sudbine otvorene uprave i građanskog prostora su nerazdvojne.
Pročitajte ceo tekst na engleskom jeziku ovde.
